Jezičko pozajmljivanje, odnosno prilagođavanje tuđih reči sprskom jeziku, oduvek je bio ligvistički fenomen. Pored toga što se ova tema nalazi u mnogim istraživanjima, ona je takođe izuzetno zabavna i ruku na srce, olakšava nam učenje engelskog jezika!
Uticaj engleskog jezika na stručne registre kao i na svakodnevni govor i žargon je sve jači i jači.
Kultura jednog jezika se menja vremenom kako se razne grane nauka šire, nova polja i saznanja se otkrivaju, a mi naravno, držimo korak sa vremenom i pratimo trendove. Svi vrlo dobro znamo da su aktuelni trendovi danas zapravo oni virtuelni, te nam se i žargon omladine menja i krećemo da koristimo reči koje smo pozajmili iz engleskog jezika, ali vratićemo im mi to jednog dana. Ono što mi radimo jeste da uzmemo neku reč u njenom izvornom stanju i prilagodimo je srpskom jeziku, obliku reči i svim gramatičkim i leksičkim pravilima koja ona mora da prati kako bi ušla u standardan književni srpski jezik i ona tada postaje srpska reč!
Tako da sada srpskom jeziku pripdaju reči kao što su- telefon, telefonirati, poštar, kompjuter, statistika, stilistkinja, alergija, amoralan, reizbor, gipsirati i mnoge mnoge druge reči.
Pozajmljenice su veoma bitan deo srpskog književnog jezika, jer one zapravo predstavljaju uticaj koji može biti različitih karaktera: geografskih, kulturnih, istorijskih. Međutim, one su takođe i odraz komunikacije i civilizacijskog kontakta. Na njih možemo gledati kao na nešto što zbližava dva naroda i približava nam njihovu kulturu i obratno.
NIJE NEGO
Svi vrlo dobro znamo da su naše reči zamenjene anglicizmima i toliko se ukorenile da mi sada i ne primećujemo da su one zapravo strane reči! Evo i nekoliko primera za to:
Nije više obožavalac nego fan, nije više kupovina nego šoping, nije više zabrana nego banovanje, nije više pun nego ful, nije više podeliti nego šerovati, nije više označiti nego tagovati, nije viši završiti nego finiširati, nije više sviđanje nego lajkovanje, nije više dodir nego tač, nije više ekran nego displej. I mogli bismo ovako da ređamo dok nam kompjuter ne krašuje!
Međutim, postoji i nešto što se zove lažni prijatelj. To su reči koje zvuče isto kao i strana reč i ako znate značenje te strane reči ona vas može navesti da mislite da i pozajmljenica znači isto. Ali, ne bi se zvao lažni prijatelj da ima isto značenje. Navešćemo nekoliko primera:
- eventually-eventualno (Eventually znači konačno ili najzad, dok eventualno u srpskom jeziku znači možda)
- concurrence-konkurekcija (Concurrence znači saglasnost, dok konkurencija znači rivaliet)
- policy-polisa (Policy znači politika odnosno pravilo koje neko prati, dok polisa znači dokument, potvrda ili ugovor)
- evidence-evidencija (Evidence znači dokaz, dok evidencija kod nas znači pregled, očiglednost)
- censure-cenzura (Censure znači osuda, dok cenzura kod nas znači pregledanje, kritičko ispitivanje)
Sve ove pozajmljenice krase srpski jezik, obogaćuju ga i približavaju nam kulture i jezike drugih naroda. Daju nam mogućnost da brže i lakše učimo engleski i da se pritom dobro zabavimo. Međutim, ne smemo zaboraviti ni naše izvorne srpske reči i korisiti ih kad god je to moguće.
A da li vi znate koja je jedna srpska reč koju koristi ceo svet?!
–VAMPIR!
Autor: Jelena M.
Leave A Comment